Download Mostovi_SKRIPTA PDF

TitleMostovi_SKRIPTA
File Size20.0 MB
Total Pages213
Table of Contents
                            1.  UVOD
2_Mostovi_OPCIPODACI.pdf
	2.  OPCI PODACI O MOSTOVIMA
		2.1 OPCI POJMOVI
		2.2 NAZIVI DIJELOVA MOSTA
			2.2.1 Donji ustroj mosta
			2.2.2 Gornji ustroj mosta
		2.3  PODJELA MOSTOVA
			2.3.1 Vrste mostova
				2.3.1.1	 Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima
				2.3.1.2 	Vrste mostova po mjestu, položaju i vrsti zapreke
				2.3.1.3 	Vrste mostova po njihovom prometnom znacenju
				2.3.1.4	Vrste mostova po velicini njihova otvora
				2.3.1.5	Vrste mostova po njihovoj projektiranoj trajnosti
				2.3.1.6	Vrste mostova po fiksnosti.
				2.3.1.7	Vrste mostova prema nacinu oslanjanja nosivog sklopa
				2.3.1.8	Vrste mostova prema oblikovnim stilovima
			2.3.2  Tipovi mostova
				2.3.2.1	Tipovi mostova po uzdužnom rasporedu otvora:
				2.3.2.2	Tipovi mostova po obliku nivelete:
				2.3.2.3	Tipovi mostova po položaju kolnika:
				2.3.2.4	Tipovi mostova po tlocrtnom položaju i obliku:
				2.3.2.5	Tipovi mostova po pretežnom gradivu glavnog sklopa:
				2.3.2.6	Tipovi mostova prema nacinu izrade glavne konstrukcije
				2.3.2.7	Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije
				2.3.2.8   Tipovi mostova prema nacinu prijenosa sila s konstrukcije mosta na temeljno tlo:
				2.3.2.9	Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa:
3_Mostovi_ZAHTJEVI.pdf
	3.  Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostova
		3.1  ZAHTJEVI NA MOSTOVE
			3.1.1 Zahtjevi prometa
			3.1.2 Tehnicki zahtjevi (sigurnost i mehanicka otpornost)
			3.1.3 Zahtjevi ekonomicnosti
			3.1.4 Estetski zahtjevi
			3.1.5 Zahtjevi trajnosti
			3.1.6 Ekološki zahtjevi
		3.2  POTREBNE PREDRADNJE
		3.3  IZBOR MJESTA I POLO”AJA
			3.3.1 Ugao prijelaza
			3.3.2 O izboru pravca
		3.4  IZBOR NIVELETE
			3.4.1 Visinski odnosi
			3.4.2 Odnosi odlucni za ocjenu vrijednosti nivelete
			3.4.3 Osnovni oblici nivelete
		3.5  TEMELJENJE
		3.6  SLOBODNI PROFILI
			3.6.1  Slobodni profili za popravke i održavanje mostova
			3.6.2  Slobodni profili za pješake
			3.6.3  Slobodni profili za cestovna vozila
			3.6.4  Slobodni profili za željeznicu
4_Mostovi_NOSIVI-SKLOPOVI.pdf
	4.  Nosivi sklopovi konstrukcija mostova
		GREDNI MOSTOVI
			Proste grede
			Proste grede s plocama za kontinuitet
			Proste grede s prepustima
			Grede sa zglobovima
			Kontinuirane grede
			Konzolne grede
			Grede sa stolovima
		OKVIRNI MOSTOVI
			Okviri s jednim poljem
				Trozglobni okviri
				Dvozglobni okviri
				Upeti okviri
				Zatvoreni okviri
				Elasticno upeti okviri
			Okviri s dva polja
			Okviri s tri polja
				Okviri s kratkim krajnjim profilima i uspravnim stupovima
		LUCNI MOSTOVI
			Upeti lukovi
			Dvozglobni lukovi
			Trozglobni lukovi
			Elasticno upeti lukovi
			Lukovi sa zategom
			Nielsenov luk
			Mostovi s lucnim zidovima
			Hennebiqueovi lukovi
			Lukovi s preuzetim potiskom
		VISECI I OVJEŠENI (ZAUZDANI) MOSTOVI
			Ovješeni mostovi
			Viseci mostovi
5_Mostovi_DIJELOVI.pdf
	Konstruktivni dijelovi mostova i njihov proracun
		UVOD
		OPCENITO O PRORACUNU MOSTOVA
		OSVRT NA FAZE GRADNJE
		UPORNJACI
			Tipovi upornjaka
			Neki specijalni tipovi upornjaka
				Laki upornjaci
				Specijalni upornjaci
			Upornjaci svodenih mostova (pete luka/svoda)
			Prijelazi na nasip
		STUPOVI
			Laki stupovi
			Lake stijene
			Masivni stupovi
			Olakšani stupovi
			Stupovi osebujnih oblika
			Piloni
		LUKOVI I SVODOVI
		RASPONSKA KONSTRUKCIJA
			Plocasti presjeci
			Rebrasti presjeci
			Sanducasti presjeci
			Koritasti presjeci
			Poprecni presjeci celicnih i spregnutih mostova
			Neke preporucljive dimenzije
6_Mostovi_GRADENJE.pdf
	Gradenje mostova
		UVOD
		OPCI POSTUPCI GRADNJE
		GRAÐENJE TEMELJA UPORNJAKA I STUPOVA
		GRAÐENJE UPORNJAKA I STUPOVA
			Izvedba stupova na licu mjesta
				Potpuna oplata
				Sektorska oplata
				Klizna oplata
			Izvedba polumontažnih i montažnih stupova
		GRAÐENJE LUKOVA I
		RASPONSKE KONSTRUKCIJE
			Opcenito
			Izvedba mostova na nepokretnim skelama
			Dijelovi skele
			Tipovi skela
				Drvene skele
				Celicne skele
			Izvedba mostova na pokretnim skelama
			Izvedba mostova pomocu lansirnih skela
			Izvedba mostova pomocu dizalica
			Izvedba mostova pomocu lansirnih prenosila
			Izvedba mostova konzolnim postupkom
				Betoniranje sektora na licu mjesta
				Montiranje konzolnih sektora
				Staticka razmatranja
			Izvedba mostova postupkom navlacenja (potiskivanja)
			Izvedba lukova postupkom zaokretanja
			Nešto na kraju
8_Mostovi_OPTERECENJE.pdf
	Opterecenja mostova
		UVOD
		PODJELA OPTERECENJA
			
				8.2.2	Dodatna djelovanja
				8.2.3	Izvanredna djelovanja
		ZAJEDNICKI UTJECAJI VIŠE DJELOVANJA
		STALNI TERET I VLASTITA TE”INA NOSACA
		KORISNO (PROMETNO) OPTERECENJE
			Cestovni mostovi
			Pješacki mostovi
			Mostovi za željeznicki i mješoviti promet
		SILE OD PREDNAPREZANJA
		DJELOVANJA ZBOG SKUPLJANJA (BUBRENJA)
		I PUZANJA MATERIJALA
		TE”INA VODOVA
		TLAK TLA
			Opcenito
			Vertikalni tlak tla
			Aktivni tlak tla
			Pasivni tlak tla
		OPTERECENJE OD VODE
			Djelovanje mirne vode (hidrostaticko djelovanje)
			Djelovanje tekuce vode (hidrodinamicko djelovanje)
			Uzgon
		OPTERECENJA NA OGRADU MOSTA
			Djelovanje ljudi na ogradu
			Udar vozila
			Ostala djelovanja na ogradu
		DEFORMACIJE NASTALE KAO
		POSLJEDICA NACINA GRADNJE
		DJELOVANJE PROMJENE TEMPERATURE
			Jednolika promjena temperature
			Nejednolika promjena temperature
			Montažna temperatura
			Proracunsko znacenje promjene temperature
			Znacenje promjene temperature za rješenja u konstrukciji
		OPTERECENJE OD VJETRA
		OPTERECENJE SNIJEGOM
		OPTERECENJE LEDOM
		OPTERECENJA VEZANA S KRETANJEM
		UDARI VOZILA I PLOVNIH OBJEKATA
		POTRES
                        
Document Text Contents
Page 1

GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI
FAKULTET, Matice Hrvatske 15
21000 Split, Republika Hrvatska


GRAĐEVINSKI FAKULTET
Kralja Zvonimira 14
88000 Mostar, Bosna i Hercegovina




















J. Radnić, A. Harapin, G. Šunjić




MM OO SS TT OO VV II
ODABRANA POGLAVLJA


























Split - Mostar 2004.

Page 2

1. Uvod

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature 2

1. UVOD

Most je građevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima je
čovjek osjećao potrebu od kada postoji. Građenje mostova bilo je oduvijek, a i danas je,
osobito područje graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele građevine koje pobuđuju
nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova isprepliće se sa
sudbinom ljudi. Mnogi značajni događaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom,
postojanjem i rušenjem. Događaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke
umjetnike, potakli legende i zanimljive priče običnih ljudi.

Razvoj građenja mostova nije tekao bez poteškoća. Dogodile su se mnoge katastrofe
mostovima i njihovim graditeljima. Na sreću, neke velike nezgode dovele su do važnih
otkrića korištenih u gradnji novih mostova. Profesija građenja mostova zahtjevno je i
nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan čovjek, niti su u procesu građenja aktivni
samo oni koji ga neposredno izrađuju.

Građenje mostova teklo je stoljećima svojim polaganim razvojem, pretežito na osnovi
iskustva s već izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ograničeni su
na pješačke prijelaze i mostove. Pojava željeznice i razvoj brzog cestovnog prometa
uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagrađeni.
Graditeljstvo je te zadatke rješavalo novim gradivima i konstrukcijama raznolikih sustava i
oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i željezničkog prometa nametnuo je potrebu čvrstog
prijelaza često veoma širokih i dubokih vodenih prepreka. Suvremena tehnička i tehnološka
postignuća u građenju mostova, uz ukupni gospodarski napredak, omogućili su da nekada
želje o čvrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva i
fjordova danas postanu stvarnost.

U tijeku je realizacija mnogih složenih projekata, troškovi kojih se iskazuju u milijardama
USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se nekad samo
maštalo. Realizacija ovih projekata nije nikakav hir, već se ponajprije temelji na gospodarskoj
opravdanosti.

Projektiranje mostova složen je građevinsko-tehnički zadatak, koji treba zadovoljiti mnoge
zahtjeve, a ne samo tehničko rješenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje pouzdane
nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Taj uvjet, iako prijeko potreban, nije
dovoljan za uporabnu vrijednost mosta.

Mostovi, kao i sve druge građevine, trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti,
sigurnosti, trajnosti, ekonomičnosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoliš). Za uspješno
rješavanje takvih zahtjeva treba vladati širokim saznanjima, a u slučaju većih i složenijih
projekata nužno je uključenje većeg broja stručnjaka različitih specijalnosti. Navedeni
zahtjevi međusobno su suprotstavljeni pa ih valja kompromisno uskladiti.

Problemi projektiranja i građenja nosivih konstrukcija sastavni su dio građenja mostova.
Stoga je neophodno poznavanje različitih disciplina u cilju postizanja pouzdanih, trajnih i
ekonomičnih konstrukcija. U posljednje vrijeme osobito je značajan veliki napredak u
području proračuna nosivih konstrukcija. Razvoj numeričkih metoda proračuna, a osobito
metoda konačnih elemenata, potaknut ekspanzijom računala, omogućava pouzdane statičke i
dinamičke, linearne i nelinearne analize konstrukcija. Proračun nosivih konstrukcija, nekad
osobito zahtjevan i dugotrajan, pritom često i dominantni dio projekta mosta, danas je postao
gotovo rutinski zadatak. Iako su graditelji mostova najdirektnije vezani za proračun njegovih
nosivih konstrukcija, potrebna su im mnogo šira saznanja u cilju postizanja optimalnog
rješenja.

Page 106

6. Građenje mostova

MOSTOVI – Odabrani tekstovi iz literature 79



Slika 6.52 - Konzolni postupak s kosim zategama preko pomoćnog stupa


Pridržavanje sustava također se može vršiti obrazovanjem privremene rešetke. Ovaj
postupak vuče porijeklo iz građenja čeličnih mostova, a primjenjuje se za izgradnju lučnih
mostova najvećih raspona. Kod nas se koristio pri izgradnji Krčkog mosta (slika 6.52).

Gornji pojas i dijagonale rešetke su vlačni elementi (sastoje se od krutih čeličnih profila i
prednapetih kabela) i sidre se u stijenu prednapetim sidrima. Luk i stupovi predstavljaju tlačne
elemente.



Slika 6.53 - Konzolni postupak s obrazovanjem privremene rešetke na Krčkom mostu

Page 107

6. Građenje mostova

MOSTOVI – Odabrani tekstovi iz literature 80



Konzolni sustav se dominantno primjenjuje za gradnju visećih i ovješenih mostova. Pri
gradnji se izvedeni konzolni sektori direktno pridržavaju kosim užadima ili vješaljkama.

Slika 6.54 – Izvedba ovješenog mosta balansnim (konzolnim) postupkom
i usporedno podizanje pilona



6.5.10 Izvedba mostova postupkom navlačenja (potiskivanja)
Čitavu rasponsku konstrukciju ili pojedine njezine sektore možemo izraditi na obali, a

zatim ih uzdužno premještati na njihova konačna mjesta na mostu. Takav je postupak uveden
pri građenju drvenih i čeličnih konstrukcija, a jednako se uspješno primjenjuje i za masivne
(betonske) mostove.

Ovisno o tome da li se konstrukcija sustavom užadi i vitala navlači, ili se sustavom preša
gura na svoje mjesto govorimo o postupku navlačenja ili potiskivanja. Ovi sustavi, dakako
iako tehnološki različiti, praktično predstavljaju istu stvar.

Tehnološki proces je sljedeći: iza upornjaka betonira se dio rasponske konstrukcije dužine
10-30 m (l/4 – l/2) u posebno konstruiranoj oplati. Nakon otvrdnjavanja betona obavlja se
centrično prednaprezanje i potom se konstrukcija preko teflonskih ležajeva potiskuje naprijed
pomoču hidrauličkih preša. Na čelu prvog odsječka pričvršćen je čelični kljun (slika 6.54).


Slika 6.55 – Navlačenje gredne konstrukcije vučenjem, uz pomoć čeličnog kljuna


Sljedeći odsječak betonira se izravno na stražnje čelo prethodnog, a armatura prolazi kroz

radnu rešku. Postupak se ponavlja po taktovima, koji u pravilu traju tjedan dana. Kad je
konstrukcija u konačnom položaju prednapinju se kabeli za uporabno opterećenje. Kontinuitet
odsječaka se postiže mekanom i prednapetom armaturom.

Page 212

8. Opterećenja mostova

MOSTOVI – Odabrani tekstovi iz literature 110



Ako su stupovi mosta postavljeni tako da je njihova uzdužna os paralelna sa smjerom

djelovanja leda, sila koja se dobije prema gornjem izrazu uzima se u tom smjeru. Pri tome se
računa da zajedno s njom djeluje i sila okomito na taj smjer, koja ne smije iznositi manje od
15% uzdužne sile.

Ako se uzdužna os stupa ne poklapa sa smjerom djelovanja leda ili ako je smjer djelovanja
leda promjenjiv, ukupna sila se izračunava prema gornjem izrazu, a zatim razlaže na
komponente. Sila okomita na uzdužnu os stupa ne smije biti manja od 20% ukupne sile.

U ovu grupu opterećenja mogu se svrstati i djelovanja drugih predmeta koje vodotok nosi.
Pri tome će, prema prilikama, biti potrebno i predvidjeti opterećenje od nagomilavanja raznih
predmeta uz stupove.

Na mostovima kod kojih očekujemo značajno opterećenje ledom uvijek je dobro
predvidjeti ledobrane i ledolome, dakle posebne dijelove mosta koji će preuzeti opterećenje
ledom.

8.17 OPTEREĆENJA VEZANA S KRETANJEM

Posebnu skupinu opterećenja čine djelovanja vezana s pokretanjem, kretanjem i
zaustavljanjem vozila, posebno na željezničkim mostovima gdje se javljaju bočni udari na
glavi tračnice, centrifugalne sile pri prolasku vlakova kroz zavoje te vučne sile i sile od
kočenja. Na cestovnim mostovima takve sile su slabije, a na pješačkim ih nema.

Za cestovne mostove ove sile se uzimaju kao mirno (statičko) opterećenje I pri proračunu
se uzima kao horizontalna sila koja djeluje u visini površine kolnika u smjeru paralelnom osi
mosta.

Veličina sile nastale zaustavljanjem vozila (kočenjem) uzima se u iznosu jedne dvadesetine
(1/20) jednoliko raspodijeljenog korisnog opterećenja veličine p=3.00 kN/m2 na cijeloj
površini kolnika mosta (između rubnjaka) kolnik se opterećuje na duljini između dvaju
susjednih prekida rasponskog sklopa. Najveća duljina kolnika koja se opterećuje je 200 m.

8.18 UDARI VOZILA I PLOVNIH OBJEKATA

Na mostovima na kojima i ispod kojih prolaze vozila može se dogoditi da vozilo skrene s
kolnika i udari u konstrukciju. Takav udar može biti vrlo snažan i u prvom redu potrebno se
pobrinuti da se takav udar ne dogodi. Pošto je udar vozila izvanredno opterećenje, u
proračunskim stanjima je dopušteno dosezanje granica u kojima materijal biva nepovratno
oštećen

Udar vozila smatra se mirnim opterećenjem i u proračun se uzima kao horizontalna sila
koja djeluje na 120 cm iznad površine kolnika. Veličina sile udara je dana u tablici 8.10.

Smjer Sila udara [kN]

Smjer vožnje � 1000

Okomito na smjer vožnje � 500

Tablica 8.10: Veličina sile udara vozila u konstrukciju mosta

Rubnjaci i metalne odbojne ograde na mostovima ili ispod njih ne smatraju se zaštitnim
uređajima od udara vozila.

Page 213

8. Opterećenja mostova

MOSTOVI – Odabrani tekstovi iz literature 111



Udar plovnih vozila u stupove u rijeci (moru) uzima se u obzir pri proračunu kao

horizontalna sila koja djeluje na koti maksimalne plovne razine vode. Za određivanje veličine
sile potrebno je poznavati veličinu brodova koji će prolaziti ispod mosta.

8.19 POTRES

Pod pojmom potres obično podrazumijevamo pomicanje Zemljinog tla i nuspojave koje
nastaju na površini. O djelovanju potresa postoji opsežna literatura i smjernice prema kojima
se preporuča graditi u područjima gdje su potresi česta i značajna pojava. Dovoljno je poznato
da djelovanje potresa može biti vrlo razorno.

Mostovi su oduvijek građeni na način da mogu odolijevati znatnim horizontalnim silama.
Zato su mostovi već pri proračunu na ostala opterećenja ispunili određenu sigurnost prema
potresu. Pri tome na najteže moguće djelovanje potresa nema smisla ni računati jer ne postoji
način da sagradimo most (niti bilo koju drugu građevinu) koja se ne bi srušila na npr.
otvorenom rasjedu.

Pri djelovanju potres razmatramo dva projektna potresa P1 i P2.

Potres P1 predstavlja potres nakon kojeg most mora ostati u operativnom stanju bez
oštećenja konstruktivnog sklopa i s malim ili nikakvim oštećenjem nekonstruktivnih
elemenata. U slučaju potresa P2 most može doživjeti izvjesna oštećenja konstruktivnih i
nekonstruktivnih elemenata ali ne smije doći do djelomičnog ili potpunog rušenja građevine.

Djelovanje potresa s obično promatra kao mirna sila, tj. Vrši se proračun tzv. Metodom
ekvivalentne statičke analize. Značajnije mostove uvijek treba analizirati i nekim postupkom
(Modalna analiza, Spektralna analiza, Step by step postupak) koji će dati realističniji odgovor
ponašanja konstrukcije.

Similer Documents